Četiri najveće hrvatske banke, Zaba, PBZ, Raiffeisen i Erste, u prva tri kvartala ove godine ostvarile su ukupnu dobit od 2,69 milijardi kuna, a ukupne prihode veće od 12 milijardi kuna. Dvije od njih, Zaba i Erste, zabilježile su pad dobiti veći od 20 posto, dok su PBZ i RBA nakon trećeg tromjesečja u plusu u odnosu na isto razdoblje prošle godine. S obzirom da „prva četvorka“ drži čak 65 posto udjela čitavog hrvatskog bankarskog sektora njihovo poslovanje daje poprilično dobru sliku o tome u kakvom se stanju nalazi financijska industrija u Hrvatskoj. Generalno, sve banke imale su pad poslovnih prihoda, pa su dobit povećavale kroz veću efikasnost vlastitog poslovanja, najčešće kroz razlike između pasivnih i aktivnih kamata ili pak povećavajući udio naknada u ukupnim prihodima. Zagrebačka banka imala je prihode od 3,8 milijardi kuna, što je tek neznatno smanjenje u odnosu na godinu prije. Ipak, dobit od 957 milijuna kuna čak je za 26,2 posto manja od prošlogodišnje.
Četiri najveće hrvatske banke, Zaba, PBZ, Raiffeisen i Erste, u prva tri kvartala ove godine ostvarile su ukupnu dobit od 2,69 milijardi kuna, a ukupne prihode veće od 12 milijardi kuna.
Dvije od njih, Zaba i Erste, zabilježile su pad dobiti veći od 20 posto, dok su PBZ i RBA nakon trećeg tromjesečja u plusu u odnosu na isto razdoblje prošle godine. S obzirom da „prva četvorka“ drži čak 65 posto udjela čitavog hrvatskog bankarskog sektora njihovo poslovanje daje poprilično dobru sliku o tome u kakvom se stanju nalazi financijska industrija u Hrvatskoj.
Generalno, sve banke imale su pad poslovnih prihoda, pa su dobit povećavale kroz veću efikasnost vlastitog poslovanja, najčešće kroz razlike između pasivnih i aktivnih kamata ili pak povećavajući udio naknada u ukupnim prihodima. Zagrebačka banka imala je prihode od 3,8 milijardi kuna, što je tek neznatno smanjenje u odnosu na godinu prije. Ipak, dobit od 957 milijuna kuna čak je za 26,2 posto manja od prošlogodišnje. U Zabi takve rezultate objašnjavaju značajnim rastom troškova rezerviranja po neprihodujućim kreditima kao posljedice recesije odnosno kontinuiranog pada gospodarske aktivnosti od kraja 2008. godine.
Naime, u trećem kvartalu ove godine rezervacije za loše kredite iznosile su 672 milijuna kuna što je 347 milijuna kuna ili 93 posto više nego u u istom razdoblju 2009. godine. Rast troškova vrijednosnih usklađenja rezultat je pada gospodarske aktivnosti, rasta nezaposlenosti te smanjena likvidnosti realnog sektora, objašnjavaju u banci ovolik porast rezervacija.
Privredna banka Zagreb smanjila je ukupne prihode za 13,5 posto na 3,04 milijarde kuna, no čak i uz njihovo dvoznamenkasto smanjenje uspjela je iskazati 5,6 posto veću dobit od prošlogodišnje. To su u PBZ-u uspjeli postići smanjenjem troškova, tj.rashoda od kamata za visokih 24,6 posto uslijed oporavka kamatnih marži u opdnosu na godinu prije. Rezervacije za loše plasmane iznosile su 273,9 milijuna kuna što je manje nego prethodne godine. Sve to omogućilo je PBZ-u iskazivanje dobiti od 785,3 milijuna kuna. Raiffeisen je među četiri najveće banke imao najbolje poslovne rezultate nakon tri tromjesečja još jedne krizne godine. Uz ukupne prihode od 2,5 milijardi kuna(smanjenje od 1,6 posto u odnosu na 2009.)
RBA je zabilježila dobit od 499 milijuna kuna što je za čak 28,6 posto više nego godinu prije. U banci kažu kako su na njihove poslovne rezultate najviše utjecali smanjeni troškovi vrijednosnog usklađenja i rezerviranja za rizike, rekordno niske kamate na tržištu novca i niži troškovi financiranja Grupe ui odnosu na isto razdoblje lani. U RBA su tijekom prethodne godine razvijeni procesi upravljanja dospjelim potraživanjima kroz naplatu ili restrukturiranje plasmana. Neto kamatni prihodi porasli su za visokih 20 posto dok su kamatni rashodi smanjeni još više, za čak 34,2 posto. Rezervacije za loše kredite iznose u ovoj banci 252 milijuna kuna što je manje za 22,7 posto u odnosu na godinu prije.
„Erste banka također dijeli teret ozbiljnosti cjelokupne ekonomske situacije, što je vidljivo i iz brojčanih pokazatelja o poslovanju za prvih devet mjeseci 2010.“ – uvod je u financijsko izvješće Erste-a za treći kvartal. Ova banka zabilježila je u tome razdoblju dvoznamenkasti pad prihoda i dobiti, što ju svrstava među najgore među četiri najveće banke. Prihodi od 2,5 milijardi kuna manji su za 18,2 posto, dok je dobit koja je u trećem kvartalu iznosila 455 milijuna kuna za čak 24,9 posto manja od prošlogodišnje. Unatoč lošim brojkama Uprava na čelu sa Petrom Radakovićem kaže kako su zbog gospodarske krize takvi rezultati bili i planirani.
Vidljivo je da unatoč krizi banke i dalje zadržavaju profite koji su uglavnom veći od ostalih sektora gospodarstva. No, ukoliko se kriza odulji, a sve naznake govore da će biti tako, rezervacije za loše kredite mogle bi početi jače nagrizati njihove profite. Možda bi banke sada trebale početi razmišljati o jačem kreditiranju gospodarstva, koje je jedino u mogućnosti novim investicijama preokrenuti negativne trendove.